Grgeteg

Grgeteg se nalazi u severoistočnom delu iriške opštine na, u proseku, 260 m nadmorske visine, što ga svrstava u grupu viših naseljenih mesta. Prema popisu iz 2011. godine Grgeteg ima svega 76 stanovnika. 

Kada je u pitanju saobraćajna povezanost, prilično je loša, ali mesto nije mnogo udaljeno od većih mesta: 25 km od Novog Sada, 12 km od Iriga, 24 km od Rume itd.

Izlovanost Grgetega učinila je da priroda ostane netaknuta i da svako kome je potreban mir njega i nađe. Među brojnim turističkim atrakcijama kojima se diči iriška opština u Grgetegu su čak dve. To su spomenik prirode – Paleontološki lokalitet „Grgeteg“ i srednjovekovni manastir Grgeteg.

Paleontološki lokalitet „Grgeteg“

Na ovom lokalitetu otkriveni su sedimenti sarmata, panona i gornjeg ponta tzv. „Grgeteški slojevi“. Otkrivena je, detaljno obrađena i izučena brojna kaspibrakična fauna mekušaca. Određeno je preko 40 vrsta od kojih je 12 vrsta prvi put utvrđeno. Prisustvo bogate i dobro očuvane fosilne faune mekušaca iz nekadašnjeg Panonskog mora istakli su lokalitet Grgeteg kao klasičnu lokalnost gornjeg ponta u okviru Panonskog basena, te zbog toga ulazu u evropsku i svetsku stratigrafiju.

„Grgeteški slojevi“ dobili su status spomenika prirode i pod zaštitom su Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. 

Manastir Grgeteg

Prema predanju manastir je osnovao u drugoj polovini 15. veka (1471) despot Zmaj Ognjeni Vuk, za svog slepog oca Grgura, sina despota Đurđa Brankovića. Istorijske prilike manastiru Grgeteg nisu išle na ruku, tako da je skoro svaki rat koji se vodio na ovim prostorima ostavio traga na njemu.  

Velika imena srpske istorije i kulture vezuju se za ovaj manastir. Pored Brankovića, tu su episkop Isaija Đaković i mitropolit Jovan Georgijević koji su ga svojevremeno obnavljali i pomagali. 1744. Jakov Orfelin je oslikao ikonostas od kog su do danas sačuvane samo dve prestone ikone (Sveti Nikola i Sveti Jovan). Novi ikonostas oslikava početkom 20. veka čuveni Uroš Predić. Oko hrama nalazi se manastirski park sa grobom arhimandrita Ilariona Ruvarca iz 1905. godine koji je bio starešina ovog manastira i akademik SANU.

 

Mesna zajednica Krušedol Prnjavor i Grgeteg

Telefon mesne kancelarije:
022/ 2460 - 100