Vrdnik

Naselje se razvilo na stranama dolinskih potoka što daje terenu zatalasan izgled. Vrdnik se nalazi na nadmorskoj visini 181-260 metara, te zato ima strmih ulica i kuća na razvođima. Venac Fruške gore štiti Vrdnik od upada hladnih vazdušnih masa sa severa, zbog čega je ovde klima toplija nego u nekim mestima koja su znatno južnije, ali su izložena ka severu.

Vrdnik se prvi put pominje 1315 kao tvrđava Vrdnik, a drugi put tek 1702. godine, kad se navodi kao naseljeno mesto koje je imalo fizionomska obeležja karakteristična za većinu fruškogorskih naselja. Dugo se razvijao uz istoimeni manastir, a većinsko stanovništvo činili su doseljenici sa svih strana, koji su predstavljali najamnu radnu snagu (kmetovi – prnjavorci) na imanjima manastira. Za razvoj Vrdnika od najveće važnosti bilo je otkrivanje nalazišta mrkog uglja i početak njegove eksploatacije. Rudnik je otvoren 1804. i jedan od najstarijih na području bivše Jugoslavije a eksploatacija je trajala do 1968. godine. Rudnik je najpre pripadao manastiru Vrdnik, da bi kasnije pripao grofu Pejačeviću iz Rume, koji ga je otkupio od monaha. Od 1908.—54 je radila jedna od najjačih termoelektrana na području današnje Vojvodine.

Tu je još i veoma značajan istorijski spomenik Vrdnička kula. Istraživanja su pokazala da temelji potiču iz rimskog doba. Prema nekim podacima, graditelj je bio rimski car Probus već 287. godine. Kasnije izgrađeno utvrđenje od kojeg je ostala današnja kula nastalo je u XIV veku, prema podacima mađarskih istoričara. Ovo utvrđenje imalo je ulogu zaštite Vrdnika od napada osvajača.

 

Vrdnik - Mesna kancelarija

Telefon mesne kancelarije:
022 / 465 103

Telefon mesne zajednice:
022/ 465 255